Mudre izreke filozofa antičke Grčke i Rima

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole

Mudre izreke filozofa antičke Grčke i Rima

Počalji od MustraBecka taj Pon Nov 29, 2010 3:56 am

Naziv 'pogani', kojim kršćani nazivaju pripadnike politeističkih religija, potječe
iz kasnog antičkog razdoblja, kao izraz vjerske ekskluzivnosti i netrpeljivosti.
Latinska riječ 'pagani' imala je već tada jedan pejorativni prizvuk, izvorno
označujući seljaka ili priprosta i neuglađena čovjeka. Paradoksalno je da su
upravo najmudriji među kršćanima, odnosno filozofi, uviđali da bi sama
kršćanska filozofija, bez poganske bila isprazna, pa čak i na neki način
praznovjerna. Stoga su svi oni, počev od prvih, Justina, Klementa i Origena, pa
do Eckharta i Nikole Kuzanskog, obvezno proučavali djela poganskih filozofa.
Ovdje su maksime iz poganske filozofije stare Grčke i Rima, iz kojih se vidi
zašto je poganska filozofija uspjela opstati kroz cijeli Srednji vijek, čak i u
vrijeme najžešćih progona inkvizicije.
Filozofi antičke Grčke

Ogovaraš li nekog, očekuj da ćeš uskoro čuti još gore stvari o sebi samom. (Hesiod)
Ne treba se uvijek ponašati isto, samo oni koji se znaju promijeniti, s promjenom situacije će
se spasiti. (Ezop)
Izbjegavaj nasladu koja rađa tugom. (Solon)
Kada si sretan budi umjeren, kad si nesretan, budi razborit. (Perijandar)
Budi velikodušan s prijateljima, još će te više voljeti; budi velikodušan s neprijateljima, postat
će ti prijatelji. (Kleobul)
Ono što predbacuješ drugome, ni sam ne čini. (Pitak)
Nauči vladati nad trbuhom, snom, požudom i ljutnjom. (Pitagora)
Teško je boriti se s požudom, jer što ona hoće, kupuje na štetu duše. (Heraklit)
Onaj što goori ono što želi, treba očekivati da će čuti ono što ne želi. (Euripid)
Kakvo se sjeme posije, takav plod treba i očekivati. (Antifont)
Loše društvo uništava dobre navike. (Menandar)
Mirna i vedra osoba čini mirnim i vedrim sebe i druge. (Epikur)
U životu nemoj nikada raditi ono, što bi te moglo dovesti do toga, da osjetiš strah ili sram, ako
za to drugi ljudi saznaju. (Epikur)
Kraljevska je stvar činiti dobro i o sebi slušati loše. (Antisten)
Ne možemo se svima sviđati, i to nije ništa čudno. Zeus, koji nam šalje kišu, nije time svima
udovoljio. (Teognid)
Ne voli stvarno onaj, koji ne voli neprekidno. (Aristotel)
Postoji vrijeme za zaljubljenost, vrijeme za vođenje ljubavi i postoji vrijeme da se prestane.
(Timon)
Bogovi zaista od početka nisu smrtnicima otkrili sve stvari, ali dugim traganjem smrtnici
postižu napredak u pronalaženju. (Ksenofan)
Treba biti mudar, da bi prepoznao mudraca. (Fokilid)
Ukradene stvari nas ne obogaćuju. (Hesiod)
Mnoštvo riječi ne ukazuje na mnoštvo znanja. (Tales)
Duhovni san brat je stvarne smrti. (Pitagora)
Psi laju na one koje ne poznaju. (Heraklit)
Suprotni elementi tvore sklad. Od onih elemenata koji su suprotnosti, stvorit će se najljepša
harmonija. (Heraklit)
Nije dobro za ljude da im sve ide kako oni žele. (Heraklit)
Oni koji traže zlato, moraju prekopati mnogo zemlje da bi našli malo zlata. (Heraklit)
Oči i uši su loši svjedoci ako im duh nije obrazovan. (Heraklit)
Glupost je sestra zlobi. (Sofoklo)
Mudrom je šutnja odgovor. (Euripid)
Ljepota jest nešto životinjsko, ako nije udružena s umom. (Demokrit)
U obrazovanju korijeni su gorki, a plodovi slatki. (Aristotel)
Bogovi slušaju one, koji im se pokoravaju. (Homer)
Bog, a ne čovjek, mjerilo je svih stvari. (Platon)
Čovjek ne poznaje pravu sreću, jer uvijek želi ono što nema. (Bakhilid)
Bolje je siromaštvo bez opasnosti i straha od bogatstva punog nemira i patnje. (Ezop)
Preveliko bogatstvo je uzrok propasti mnogih, jer je teško održati mjeru u izobilju. (Teognid)
Lakše je trpjeti siromaštvo i bijedu, nego oholost i bezobzirnost drugih. (Euripid)
Društvo u kojem nema siromaštva jest ono koje ima najplemenitija načela. (Platon)
Vladati samim sobom i ne brinuti o bogatstvu čini čovjeka sretnim. (Platon)
Nesretan je onaj, koji ne zna nesreću trpjeti. (Bijant)
Riječi su lijek duši koja pati. (Eshil)
Tko nanosi nepravdu, nesretniji je od onog koji je trpi. (Demokrit)
Nijedno zadovoljstvo nije samo po sebi loše, već su loši načini putem kojih ljudi dolaze do
zadovoljstva, koja time postaju bolna, a ne sretna. (Epikur)
Kada ljepota zahvati nešto jedinstveno, i što ima slične dijelove, cjelini daje isto.
Duša je ružna uslijed spoja, miješanja i priklanjanja tijelu i materiji.
Nečistom je zbog moralne iskvarenosti i blato drago, kao što se i svinje, tjelesno nečiste, tome
raduju.
Duša postaje nešto dobro i lijepo kada postaje slična bogu, jer ljepota i sudbina bića jesu
odande.
Oko nikada ne bi vidjelo sunce da nije postalo suncoliko, niti bi duša vidjela lijepo da nije
postala lijepa.
Priroda ovog svijeta izmiješana je iz uma i nužnosti i sve ono što je u njega od boga dobro je,
a zla potječu od stare prirode – materije koja još nije uređena.
Nigdje drugdje ne trena tražiti zlo, nego ga postaviti u dušu i smatrati ga odsustvom dobra.
(Plotin)
Svako mnoštvo ima na neki način udjela u jednome. (Proklo)
Filozofi antičkog Rima
Vrednote koje se u nekom narodu zabacuju, uvijek su pogažene i nemoćne.
Treba se čuvati žudnje za slavom.
Nije pobožan onaj, čijoj je pobožnosti izvor strah.
Za sve one, koji su željni učenja, znanje i kontemplacija su izvor zadovoljstva.
Sve što je prekomjerno, bilo u vezi godišnjih doba, polja ili u ljudskom tijelima, nakon što je
bilo uzrokom obilja ili sreće, dovodi do suprotne pretjeranosti.
Nijedno prirodno utemeljenje nema pravo samo po sebi i zato ni ne postoje ljudi po prirodi
ispravni.
Slabost je u stvari, a ne priroda ili volja, majka pravednosti.
Ne može biti sretnije države od one, u kojoj najbolji imaju vlast.
Samo u onoj državi u kojoj narod ima najveću moć, postoji prava sloboda.
Blagostanje država bez sumnje ovisi o mudrosti njihovih najboljih ljudi.
Oni koji svojim autoritetom i oštroumnošću upravljaju državama daleko su superiorniji u
mudrosti od onih koji žive daleko od javnog života. (Ciceron)
Nijedna stvar se ne vraća u ništavilo, već se svaka rastvaranjem vraća materijalnim tijelima.
(Lukrecije)
Dvije najljepše stvari pratiti će nas gdje god pošli: jedinstvena priroda i naša vrlina.
Čovjek ne može postati objektom prezira drugih, prije no što je to postao samom sebi.
Ne smijemo biti ljubomorni na one koji stoje na višem položaju nego mi; ono što smo mislili
zabunom da je vrhunac, ispostavi se da je rub ponora.
Dvije su velike prepreke duševnom miru: ne moći promijeniti išta i ne tolerirati išta.
Potrebno je naizmjenično biti u samoći i posjećivati druge. Prvo će činiti da osjetimo
odsutnost ljudi, a drugo nas samih, i jedno će biti lijek za drugo.
Mudri čovjek je siguran, ozljede i uvrede ne diraju ga.
Živjeti sretno znači živjeti u skladu s prirodom.
Bolje se sluša onaj, koji upravlja mekom rukom.
Dug je put podučavanja, kratak i učinkovit davanja primjera.
Isti pepeo izjednačit će ono što voliš i ono što prezireš.
Bog je čovjeku podario dva dara koja su ga od ovisnika pretvorila u gospodara: razum i
društvenost.
Griješi onaj koji drži da se ropstvo proteže na cijelog čovjeka; najbolji je njegov dio izuzet.
Tijela su podložna i pripadaju gospodarima, ali je duša slobodna.
Sjećanje na užitke je mnogo dugotrajnije i stvarnije od njihove stvarne prisutnosti.
Biti daleko od domovine ne znači biti nesretan. Svako je mjesto domovina mudrom čovjeku.
Mudri čovjek ima mišljenje različito od većine ljudi, i kao što zvijezde idu u smjeru
suprotnom od kretanja neba, tako on ide u smjeru suprotnom općem mišljenju.
Čovjek uči živjeti tokom cijelog njegovog života.
Koliko je veliko divljenje prema nekom, toliko je jaka i zavist.
Svaku okrutnost uzrokuje slabost.
Sreća jest slobodan duh, uzvišen, neustrašiv, postojan, s onu stranu straha i požude.
Zadovoljstvo, kad dođe do vrhunca, gasi se.
Nema sigurnijeg zadovoljstva od onog, koje nam nitko ne može uzeti.
Ljudi dok podučavaju, također i uče.
Skrivati se isuviše od ljudi i izbjegavati ih također je jedna vrsta eksponiranja.
Rođeni smo pod jednom monarhijom: slobode i poslušnosti Bogu.
Ništa ne pobuđuje tolko divljenja kao čovjek koji su herojski nosi s vlastitom nevoljom.
Bogati se ne razlikuju od prosjaka, u stvari su i siromašniji od njih: ovi imaju male potrebe, a
oni velike.
Nije sretan onaj koji je prikupio mnogo novca, već onaj koji je prikupio svaku dobrotu u
duhu.
Tereti su lakši onima, koji ih znaju nositi.
Bolest, patnja, siromaštvo, smrt. Nijedno od ovih iskustava nije slavno samo po sebi, no bez
njih se slava ne postiže. (Seneka)
Ukloni osjećaj «pretrpio sam nepravdu» i nestat će sama nepravda.
Sve što postoji, sjeme je onoga što će od njega postati.
Na svemir uvijek gledaj kao na jedno stvorenje u kojeg je jedno tijelo i jedna duša.
Ono što nastupa kasnije uvijek je u svezi s onime što je bilo ranije.
Najkraći je put onaj, koji je u skladu s prirodom.
Sastojim se od uzroka i tvari. Ni jedno ni drugo neće nestati u ništa, ako što nije postalo od
ničega.
Tvoje mišljenje bit će onakvim, kakvima su predodžbe koje dozivaš u dušu.
Najbolji je način obrane od onih koji ti žele zlo, da njima ne nalikuješ.
Smrt je odmor od dojmova što nam pružaju osjeti ograničavajućih poriva, i od lutnja uma i
teškog služanja tijelu.
Često razmišljaj o povezanosti svega u Svemiru i o uzajamnom odnosu stvari.
Što se događa svakome posebno, korisno je za cjelinu.
Tko se boji smrti, boji se ili nedostatka osjećaja ili promjene osjećaja. Ako ne bude uopće
osjećao, neće osjećati i u tome nema ništa loše. Ako pak bude osjećao drukčije, bit će drugo
stvorenje, ali neće prestati živjeti.
Nemoj prezirati smrt, neka ti bude mila, jer je i ona jedna od objava onoga što Priroda hoće.
Sve što je dio neke cjeline teži onome što je s njime zajedničkog porijekla.
Eonima godina pripremalo se za tebe sve što ti se može dogoditi. Splet se uzroka odavno
spleo za tvoje postojanje i sve što je uz njega povezano. (Marko Aurelije)
Ono što je jednostavno i nepodijeljeno po prirodi, razdjeljuje se ljudskom pogreškom, i ljudi
pretvaraju ono što je istinito i savršeno, u lažno i nesavršeno.
Ako je nešto isuviše slabo u nekom dijelu, očito baš u tom dijelu ima potrebu pomoći drugih
dijelova.
U dobru samome i nigdje drugdje jest bit Boga.
Dobro jest cilj i svrha svih bića.
Upravljati odlučno i vladati harmonično svime jest najviše dobro.
Poroci nikad ne ostaju nekažnjeni, niti vrline bez nagrade.
Oni koji čine zlo nesretniji su od onoga koji ga podnosi.
Ako želiš dobiti prikladnu nagradu za zasluge, voli dobre i imaj sažaljenja za zle.
Onaj koji se udaljava od svevišnjeg uma, sputava se lancima sudbine, i obrnuto, čovjek je tim
slobodniji od utjecaja sudbine što se više približava onom, koji je središte svega. (Boetije)
avatar
MustraBecka

Ženski
Datum upisa : 11.12.2008

Nazad na vrh Ići dole

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu